„Ma ko to može platit?“, jedna je od najčešćih uzrečica kojom stanovnici Dalmacije, uvijek i iznova, izražavaju zadovoljstvo što mogu uživati u ljepotama i bogatstvu svog podneblja, u suncu, moru, gastronomskim delicijama, druženjima na šentadi, vlastitom temperamentu i mentalitetu,... Teško je nabrojiti sve te jednostavne stvari koje usrećuju ovdašnjeg čovjeka.

Bogatstvo srednje Dalmacije je zaista raznoliko, i ne odnosi se samo na sunce, prirodna bogatstva, burnu povijest, ljepotu mediteranskih i kontinentalnih predjela, nego i na kulturno nasljeđe u kojem se oblikuju generacije naraštaja neumornih težaka, znanstvenika, sportaša... 

Zaviriti u Dalmaciju nije jednostavno. Treba je uživati, često i polako. 

Povijest

Prostore današnje Splitsko-dalmatinske županije ljudi su rano naselili zbog blage klime, plodnog tla i brojnih izvora pitke vode. U koritu rijeke Cetine kraj Trilja ili pak na mjesnom groblju Šibenica u Glavicama, nalazimo keramičke posude iz vremena paleolitika. Sjecišta trgovačkih puteva starih Ilira i Grka stvarala su prva naselja. Iliri su trgovali s Grcima stvorivši prva gradska naselja poput Salone, Epetiona i Traguriona, a Rimljani su udarili temelje mnogim današnjim urbanim centrima poput Splita. U prapovijesno doba otoci poput Hvara i Brača su također bili naseljeni, pa se ističe i jedinstvena kultura otoka Hvara kao i najstariji crtež lađe u Europi naslikan na zidu Grapčeve špilje koji dokazuje da se plovilo i u prapovijesti. 

 Zaleđe Splitsko-dalmatinske županije, preciznije Imotsku krajinu, naseljava pleme Delmati koji su stoljećima bili u sukobu s Rimljanima. Povijest nastavljaju Hrvati o kojima svjedoče brojni spomenici, dokazi da je upravo ova županija kolijevka hrvatske državnosti. Brojni hrvatski kraljevi okrunjeni su u Solinu, a mnogi su tu i pokopani. Iznimne građevine poznatih majstora, baš kao i mnoga književna djela poput Marulićeve Judite, oblikovale su ovu županiju koja je bila značajno kulturno središte čitave Hrvatske.

Ljudi i običaji

 Rađajući se okruženi škrtom zemljom, kamenom i morem, ljudi Dalmacije su od davnina predodređeni za pomorce, ribare i poljoprivrednike. Uzgajajući kulture poput vinove loze, smokve i žilave masline, prehranjujući mnogobrojnu obitelj na škrtoj zemlji, težački život bio je mukotrpan, a ribarski još mukotrpniji. Muški članovi obitelji često su kao ribari ili pomorci trbuhom za kruhom odlazili na daleka mora. Vrijedne ženske ruke su tada godinama, čekajući ih, držale sva četiri „kantuna“ kuće.

Otočani su se bavili kamenoklesarstvom, uzgojem sitne stoke i brodogradnjom, a u Zagori su se težaci na plodnim poljima uz jezera i rijeke bavili poljoprivredom i stočarstvom, posebice svinjogojstvom.

Dalmatinac je čovjek snažnih emocija, radišan i ponosan, vezan za drago društvo, pjesmu i dobru kapljicu.

Prirodne ljepote

 Rijetke su regije koje se mogu pohvaliti tolikim prirodnim raznolikostima kao što je Splitsko-dalmatinska županija. 

Lanac planina, među kojima je i jedna od najviših u Hrvatskoj, koje dijele kontinentalna obilježja Zagore od mediteranskog ugođaja plaža, među najljepšima je na svijetu; tu su morski plićaci i otvorena pučina, divlji brzaci i mirna korita rijeka, najljepši otoci Mediterana i sure hridi s endemskim vrstama usred pučine, duboka jezera i još neistraženo bogatstvo podzemnih spilja.

Aktivni odmor

Teško da se može zamisliti manji geografski teritorij na kojemu je moguće baviti se različitim sportskim aktivnostima kao što je Splitsko-dalmatinska županija. More, rijeke, planine, šume, stijene.... sve idealni tereni za adrenalinsko punjenje i pražnjenje, neovisno o intezitetu. Očito geni ovdašnjih ljudi u sebi nose informacije o svim terenima, jer toliko vrhunskih sportaša i olimpijaca u odnosu na broj stanovnika, nije do sada nigdje postignut. 

Gastronomija

U uskoj vezi s geografskim bogatstvom Splitsko-dalmatinska županije je i bogatstvo njene gastronomije. Na nevelikom području susreću se suprotnosti prožimajući okuse prošlih vremena i kreativne kuhinje današnjice; arome netaknute prirode s dva zrna soli, koju je preko brda nabacilo jugo, ili miris komaštra i komina donesen burom.

Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije

Prilaz braće Kaliterna 10/I,
p.p. 430,
21000 Split,

+385(0)21 490 032,
+385(0)21 490 033,
+385(0)21 490 036
Diese E-Mail Adresse ist gegen Spam Bots geschützt, Sie müssen Javascript aktivieren, damit Sie es sehen können

www.dalmatia.hr